Tvrđava Koprijan – arheološko blago Doljevca

Кoprijan ili Кurvingrad je tvrđava koja se uzdiže nad Južnom Moravom, 11 km jugozapadno od Niša, nalazi se u selu Кlisura u opštini Doljevac. Arheološko je blago Doljevca i veliki turistički potencijal. U toku je peta kampanja arheoloških istraživanja na tvrđavi Koprijan.

Naša istraživanja počeli smo 2022. godine i ovo je trenutno peta kampanja radova na tvrđavi Koprijan, ona se nalazi na obroncima planine Seličevice i na desnoj obali Južne Morave. Tvrđava je nastala 1372. godine i podigao je Nenad, sin Kaznaca Bogdana. Kaznac Bogdan imao je funkciju ubiranja poreza u državi Kneza Lazara, kada bi ga poredili sa današnjim vremenom, recimo ministra finansija, i samim tim oni radovi koji su tada izvedeni, izvedeni su u nekom kratkom periodu i u velikom obimu. Ono što smo do sada ustanovili to je da je tvrđava nastala najverovatnije na ostacima nekog starijeg utvrđenja, to ćemo videti tek kada se budemo spustili na niže kote tokom istraživanja. Sama tvrđava ima Gornji grad, mi se trenutno nalazimo na Gornjem gradu, zatim ima Donji grad i rov koji je okružuje. To je suvi rov koji je služio za odbranu. Ona je imala jako bitnu ulogu u celom sistemu odbrane Niške kotline sa jugozapada, bila je ideja da se zaustavi prodor Osmanlija sa jugozapada. Tvršava je imala ulogu u odbrani Niša, objašnjava Uglješa Vojvodić, naučni saradnik u arheološkom institutu Beograd i korukovodilac istraživanja na tvrđavi Koprijan zajedno sa koleginicom Vesnom Bikić.

Gornji grad je najbolje očuvani deo tvrđave, zato smo počeli istraživanja iz ovog dela, u konsultaciji sa kolegama iz niškog Zavoda za zaštitu spomenika kulture, njihova konzervacija i obnova tvrđave prati naša istraživanja. Ideja je da ovaj Gornji grad u prvoj fazi uredimo da turisti, psoetioci mogu da dođu i da se upoznaju sa ovim značajnim delom sprske istorije. Grnji grad je imao tri kule, jedna od tih kula je iznad nas, bila je poslednja linija odbrane, za sada nismo počeli istraživanja tog dela, to je predviđeno za narednu kapmanju. A ove dve kule koje su bile u okviru gornjeg grada, one su konzervirane od strane kolega iz Zavoda i time su dobile lepši izgled, ističe Uglješa Vojvodić.
Nažalost, neki delovi tvrđave su trajno uništeni u proteklim godinama.
Tvrđava je velikim delom bila devastirana još ranijih godina kada je služila na neki način kao majdan kamena za okolna sela koja su bila u izgradnji, i tom prilikom je jedan njen deo razidan. Kasnije, tokom 2000-tih godina, kako smo saznali od meštana, bila je predmet tragača za dragocenostima i u velikoj meri uništena i prekopana – prilikom izgradnje auto-puta, radnici su radili na auto-putu pre podne, a popodne je ovde bila „druga smena“ u traženju blaga, tako da je u toj njihovj potrazi uništen veliki deo tvrđave i veliki deo naše istorije. Taj vid „istraživanja“ svakako nije dozvoljen i nadamo se da će ova naša istraživanja ukazati na to i zaustaviti dalje uništavanje ove tvrđave u potrazi za blagom. Inače, svaka tvrđava u Srbiji u suštini ima tu neku legendu da je tu bilo neko blago, često narod govori da su Turci tu sakrili blago kad su osvojili tvrđavu, ali, na osnovu naših istraživanja, jedino što smo mi pronalazili to su ostaci grnčarije, keramike, delovi sudova iz kojih su oni jeli i pili i najčešće životinjeske kosti. Te stvari govore najviše o njihovoj ishrani u to vreme, kako su živeli u srednjem veku. Imamo još i pronalaske strelica i vrhova strela za samostrel, to govori o naoružanju i načinu na koji su pokušavali da se odbrane, takođe ima i nalaza kamenih đuladi koja su korišćena u artiljeriji, s obzirom na to da je tvrđava bila u funkciji u 15. veku u odbrani od Turka. Ona je najverovatnije stradala, prema pisanim izvorima, a i prema našim istraživanjima, 1413. godine, kada je tu došao jedan od pretendenata na osmanski presto Musa, potvrđuju neki izvori da je on posle tu tvrđavu i vratio. Taj horizont uništenja tvrđave se jasno uočava na čitavoj površini gornjeg grada u vidu debelog sloja požara, detaljno opisuje Uglješa Vojvodić.
Koliki je značaj tvrđave Koprijan?
Iako je kratko trajala, tvrđava govori koliko je život na ovim prostorima bio promenljiv i turbulentan, i koliko su ove pozicije često bile predmet ratnih sukoba i dešavanja između srpske despotovine i osmanskog cartsva u periodu prve polovine 15. veka, a nadamo se da ćemo na nižim kotama pronaći i starije ostatke utvrđenja koje je prethodilo ovom. Za sada imamo podršku Ministarstva kulture, kao i lokalne samouprave Opštine Doljevac, ta saradnja traje od 2022. i izlaze nam u susret svake godine. Nadamo se da opravdavamo rezultatima taj novac koji je uložen u ova istraživanja, i ono što bi bilo značajno je ideja da na kraju ovo zaživi kao turističko mesto, da ne bude više jedna ruina koju prekopavaju „detektoraši“ već da bude turističko mesto koje će obilaziti turisti iz celog sveta, s obzirom na to da je jako blizu isključenja sa auto – puta i ima jako dobar porencijal turistički, kaže Uglješa Vojvodić, naučni saradnik u arheološkom institutu Beograd i korukovodilac istraživanja na tvrđavi Koprijan.
Snežana Lazić

